Nakon rođenja bebe majka odmah počinje sa dojenjem. Najidealnija situacija bi bila ta da vam osoblje koje se brinulo o vama tokom poroda dozvoli da odmah nakon što donesete bebu na ovaj svijet dozvoli da ju podojite. Tu nastaje čarolija i prvi susret majke i bebe. Prvo majčino mlijeko (kolostrum) je po sastavu prilagođeno novorođenoj bebi i zaštita je od bolesti. Kako beba odrasta tako se i sastav majčinog mlijeka mijenja. Kolostrum se nakon tri dana mijenja u prelazno mlijeko, a pred kraj prvog mjeseca prelazi u zrelo mlijeko koje ostaje isto tokom cijelog ciklusa dojenja. Majčino mlijeko je po sastavu nezamjenjivo, dobro se resorbuje iz crijevnog trakta i pospješuje pravilan rast djeteta. Posljednje kapi mlijeka su najbogatije mašću i tada beba najbrže napreduje. Ono što je bitno za novopečenu mamu jeste da ima izbalansiranu ishranu, da unosi dosta tečnosti, nikako alkohol, da izbjegava kofein u velikoj količini i gazirane sokove. Gotovo sve što uneste u organizam, ući će u vaše mlijeko, a time i u vašu bebu. Tokom prvih šest mjeseci preporučuje se isključivo dojenje i samo dojenje bez dodavanja vode, čaja, sokova, adaptiranog mlijeka ili krute hrane. Dojenje na zahtjev je dojenje kada beba plače i tada daje znak da je gladna. Podoj traje onoliko koliko beba želi, odnosno dok sama ne ispusti dojku. Optimalan rast i razvoj dojenčeta osigurava se isključivim dojenjem u prvih šest mjeseci života i nastavkom tokom prve i druge godine bebinog života.

Prednosti dojenja za bebu i majku

 Jedna od bitnih stavki kada je u pitanju majčino mlijeko jeste činjenica da ono sadrži imunoglobulin koji tokom cijelog života čuva dijete od alergena i smanjuje vjerovatnoću pojave anemije, imunoloških bolesti, upala uha, bakterijskog meningitisa, žutice, respiratornih i drugih infekcija, astme, dijabetesa i sl. Nadalje, dojenje smiruje bebu, uspavljuje ju i čini da beba ima miran san, pomaže uklanjanju boli, a blizak kontakt bebe sa majčinom kožom doprinosi boljoj povezanosti majke i djeteta i optimalnom emocionalnom razvoju. Jer se beba na majčinim grudima osjeća najsigurnije i na taj način se smiruje. Dojenje također smanjuje mogućnost pojave karijesa i općenito pomaže razvoju usne šupljine i refleksa gutanja i izbacivanja hrane, što naravno smanjuje rizik od gušenja hranom.

Ono što je prednost za majku koja doji jeste činjenica da dojenje pomaže bržem vraćanju materice u prvobitno stanje i smanjuje posporođajno krvarenje. Sljedeća stavka je da dojenje smanjuje rizik pojave raka dojke, grlića materice i jajnika te osteoporoze, smanjuje rizik postporođajne depresije i pomaže bržem gubitku kilograma dobijenih tokom trudnoće.

Ono što nikako ne treba zaboraviti jeste da beba u prvih šest mjeseci ne treba drugu hranu osim majčinog mlijeka. U ovom periodu svaki dodatak ishrani može imati više štete nego koristi.  Majčino mlijeko se proizvodi po principu potražnje, što beba više sisa, to se više mlijeka stvara. Dojenje ne treba nešto posebno ograničavati, brojati dnevne podoje, a maksimalan razmak između dva podoja u prvih nekoliko mjeseci ne bi trebao biti duži od tri sata, ali normalno je i ako beba siše u mnogo kraćim razmacima.

Ono što može stvoriti prvobitne probleme jeste to da mlijeko ponekad može nadolaziti naglo. U tom slučaju grudi naglo počnu bujati i postaju tvrde. Ako odjednom navire mnogo mlijeka, dijete ne može ispravno uhvatiti dojku, niti gutati. Ukoliko to osjetite najbolje za vas u tom trenutku je da ručno izdojite malo mlijeka. Ukoliko beba potpuno ne isprazni dojku tokom podoja, u sljedećem joj treba ponovo ponuditi istu dojku kako bi dobila masnije mlijeko. ispravan položaj tokom dojenja je kada je dijete okrenuto majci glavom i cijelim tijelom. Jezik bebe treba biti ispružen ispod bradavice, usne ispupčene prema vani, nos i brada moraju dodirivati dojku. Ukoliko beba u ustima drži samo bradavicu, neće dobiti dovoljno mlijeka i na taj način može ošteti bradavicu. Najbolji znak da beba pravilno doji i dobro napreduje jeste broj mokrih pelena i stolica: tokom prvih mjesec dana, beba bi u 24 sata trebala imati minimalno pet ili šest mokrih pelena i tri do četiri stolice.

Najčešće nedoumice mama o dojenju

Kada beba plače i stalno je na dojci, prvo što će majka pomisliti je da nema dovoljno mlijeka. Konkretno to je prvo što će vam reći vaša okolina ukoliko vidi da često dojite svoje dijete, što svakako nije tačno. Ono što je istina jeste to da beba želi biti blizu svoje majke, tako da bebu treba dojiti dovoljno dugo, onoliko koliko beba želi, na zahtjev i u pravilnom položaju. Na taj način će mlijeka biti više, a beba će biti zadovoljna i imati mirniji san. Druga stvar koja je potpuno pogrešna – beba je žedna i treba joj dati čaja i vode. Beba ne može biti žedna jer konstantno doji, a majčino mlijeko je dovoljno da bebi utoli žeđ i zadovolji sve potrebe dojenčeta. Ako je beba dojena na zahtjev, nema opasnosti da će biti žedna, budući da se za to pobrinula priroda na jednostavan način : sastav majčinog mlijeka se mijenja tokom svakog podoja, tako je napočetku podoja mlijeko vodenastije i služi da ugasi žeđ, a na kraju je masnije kako bi beba ostala dovoljno sita. Dakle, bebi nije potrebna nikakva dodatna tekućina.

Još jedna od zabluda koja često prolazi glavom novopečene mame ­ imam male dojke, nemam dovoljno mlijeka. Veličina dojki nema apsolutno nikakve veze sa količinom mlijeka. i za to se pobrinula priroda, tako da i male dojke imaju dovoljan broj mliječnih žlijezda. Mlijeka će se stvoriti koliko bebi treba, odnosno kako smo već spomenuli u skladu sa potražnjom. Posljednja nedoumica vezana za dojenje je – beba doji, ali plače ­ moje mlijeko je nekvalitetno!

Jedna dojilja nikako ne smije zaboraviti to da ne postoji nekvalitetno mlijeko ma ko šta rekao. Ono što je najbitnije prilikom dojenje je da tehnika dojenja bude ispravna kao i dužina podoja kako bi beba u potpunosti ispraznila dojku i dobila najkvalitetnije mlijeko – to je suština pravilnog dojenja. Iznenadne promjene u količini podoja, te ponašanju bebe, najčešće su vezane za “skokove u razvoju” koji se javljaju oko treće nedjelje, šeste nedjelje, zatim trećeg i šestog mjeseca bebinog života. U tim periodima beba čestim podojima povećava količinu mlijeka i prilagođava je svojim novim potrebama.

Istraživanja su pokazala da su kontakt koža na kožu nakon poroda i rani prvi podoj osnov za uspješno dojenje i povezani su sa duljim isključivim dojenjem, što vodi ka prosječnom boljem zdravlju beba i smanjenoj smrtnosti djece u kasnijoj dobi. Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF preporučuju da bebe doje isključivo u prvih šest mjeseci života, te da nastave dojiti dalje uz primjerenu dohranu do druge godine ili duže, koliko god to majka i dijete žele.