Porijeklo kivija ide iz Kine, odakle se dalje raširilo na Novi Zeland, a zatim i na ostatak svijeta. Iako je neugledan, smeđ, čija je kora puna sitnih dlačica, ipak je kivi riznica zdravlja.

Karakteristike

Kivi je čvrsta, drvenasta biljka puzavica. Dvodomna je biljka, što znači da ima i muške i ženske cvjetove, na zasebnim jedinkama. Cvjetovi su ugodnog mirisa, bijeli i veličine su 4-5 cm. Plodovi su ovalni, tanke kore, koja je puna sitnih dlačica. Tijelo ploda je sočno i slatkasto i obično je zelene boje.

Kivi sdrži vitamine A, B, C, E i K, kalcij, željezo, magnezij, kalij, natrij, fosfor, cink, bakar, selen, mangan, lutein, polifenolim.

Najviše koristi ako ga pojedete poslije doručka, ali naravno, može se jesti i kasnije u toku dana. Fin je spoj sa bijelim mesom, ribama, a neizostavan dio voćnih salata.

Kivi u svojstvu zdravlja

Današnja nauka preporučuje konzumaciju dva do tri ploda kivija dnevno za dobru preventivu u očuvanju kardiovaskularnog sistema, ali i kao zamjenu za aspirin. Ova količina kivija redukuje gustoću krvi i sprječava njeno grušanje, sprječava ali i liječi infarkt srčanog mišića, odstranjuje povišene masnoće, liječi očne bolesti, kao što su mrena i žute pjege, sprječava pretjeranu debljinu. Polifenolim, lutein, vitamini C i E smanjuju rizik od mogućih kardiovaskularnih poremećaja, štite DNK sistem od štetnih djelovanja slobodnih radikala, ali i pomažu bržem oporavku od posljedica štetnog djelovanja slobodnih radikala.

Kivi se preporučuje kod:
– komplikacija sa urinarnim sistemom (kamenci, pijesak, infekcije)
– reumatoidnog artritisa
– kod djece koja imaju probleme respiratornog sistema (astma, svi oblici kašlja)
– karcinoma jednjaka i jetre.

Kuhani listovi kivija su jestivi. Sok od peteljke kivija je dobro sredstvo za izbacivanje pijeska iz bubrega, žuči i mjehura.

Dakle, zbog antioksidantnih svojstava koje sadrži kivi, savjetuje se svakodnevno konzumiranje. Inače, kivi je na trećem mjestu po sadržaju antioksidansa, dok su prije njega naranča i crveno grožđe.

 

Izvor: zadovoljnamama.ba.
Priroda kao lijek, Ivan L.